

Proteggere e promuovere il patrimonio linguistico ciacavo-romanza
Il problema
La petizione è scritta sia in italiano che in croato:
Peticija je napisana i na talijanskom i na hrvatskom jeziku.
ITALIANO🇮🇹:FIRMA LA PETIZIONE: Salva la lingua ciacavo-romanza delle isole del Quarnaro e della Dalmazia!
Le nostre radici linguistiche insulari e costiere, le varianti del ciacavo, raccontano la storia di Cherso, Lussino e Veglia, insieme alle isole della Dalmazia come Lissa, Lesina, Brazza, Curzola e Lagosta. Nelle nostre isole, il lessico della vita quotidiana, del mare, della casa e della cucina presenta una percentuale di vocaboli d’origine romanza (dalmatica e veneziana/italiana) che supera stabilmente il 50% (con punte del 70% in parlate storiche come la comisa di Lissa).
Questi dialetti unici portano con sé l'eredità dell'antica lingua dalmatica e secoli di osmosi con il veneziano, rendendoli un patrimonio di simbiosi culturale irripetibile nel panorama globale. Tuttavia, questo tesoro linguistico inestimabile affronta un concreto rischio di estinzione e omologazione verso la lingua standard, poiché le nuove generazioni si distaccano progressivamente dalle proprie radici.
Il ciacavo-romanza non è solo un idioma, ma l'essenza stessa dell'identità adriatica. Proteggere e promuovere questa parlata significa salvaguardare una memoria collettiva secolare.
LE NOSTRE RICHIESTE CONCRETE E I FONDAMENTI GIURIDICI
Chiediamo alle autorità delle Contee Primorje-Gorski Kotar, di Zara e di Spalato-Dalmazia, nonché ai Sindaci e Consigli Comunali dei comuni insulari e costieri, di attivare le seguenti tutele avvalendosi degli strumenti normativi vigenti:
Iscrizione nel Registro dei Beni Culturali Immateriali (Nematerijalna kulturna dobra): In base alla Legge sulla Protezione e Conservazione dei Beni Culturali della Repubblica Croata (Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara) e ai principi della Convenzione UNESCO 2003, chiediamo di richiedere al Ministero della Cultura l'inserimento e la tutela formale dei singoli micro-dialetti ciacavo-romanzi insulari.
Programmi Educativi nelle Scuole (Zakon o otocima): Sfruttando le tutele previste dalla Legge sulle Isole e dalla Carta Europea delle Lingue Regionali o Minoritarie, chiediamo l'introduzione di moduli didattici extracurricolari ("Mare e Parlata") dedicati alla trasmissione del lessico storico, marinaresco e domestico nelle scuole primarie e secondarie.
Toponomastica Turistica e Culturale: Implementare nei centri storici, nei porti e sui sentieri costieri una segnaletica culturale e geografica bilingue/dialettale che riporti i micro-toponimi ciacavi tradizionali accanto ai nomi ufficiali.
Archivi Orali e Sostegno all'Editoria: Istituire bandi di finanziamento pubblici per la pubblicazione di dizionari etimologici locali, prodotti multimediali e la registrazione di archivi orali con i parlanti anziani dei mestieri tradizionali.
Siamo pronti a lavorare con le istituzioni per sviluppare materiali didattici, facilitare corsi e incoraggiare iniziative di rivitalizzazione. Questi sforzi non solo preservano la nostra eredità, ma diventeranno un potente volano per il turismo culturale responsabile.
Firmare questa petizione significa assumere un ruolo attivo nel salvaguardare la diversità linguistica dell'Adriatico. Firma oggi stesso per dare al ciacavo-romanza la tutela giuridica e il futuro che merita!
HRVATSKI JEZIK 🇭🇷
POTPIŠITE PETICIJU: Spasimo čakavsko-romanski jezik i govor kvarnerskih i dalmatinskih otoka!
Naši otočni i obalni jezični korijeni, varijante čakavskog narječja, pričaju povijest Cresa, Lošinja i Krka, zajedno s dalmatinskim otocima kao što su Vis, Hvar, Brač, Korčula i Lastovo. Na našim otocima, svakodnevni rječnik vezan uz more, kućanstvo i kuhinju sadrži udio riječi romanskog podrijetla (dalmatinskog te mletačkog/talijanskog) koji stabilno prelazi 50% (s vrhuncima i do 70% u povijesnim govorima poput komiške cokavice na Visu).
Ovi jedinstveni govori nose u sebi naslijeđe drevnog dalmatinskog jezika i stoljeća prožimanja s mletačkim dijalektom, čineći ih neponovljivom baštinom kulturne simbioze u globalnom kontekstu. Međutim, ovo neprocjenjivo jezično blago suočava se s konkretnom opasnošću od izumiranja i asimilacije u standardni jezik, jer se nove generacije postupno udaljavaju od svojih korijena.
Čakavsko-romanski govor nije samo idiom, već sama bit jadranskog identiteta. Zaštititi i promovirati ovaj govor znači sačuvati stoljetnu kolektivnu memoriju.
NAŠI KONKRETNI ZAHTJEVI I PRAVNA OSNOVA
Tražimo od vlasti Primorsko-goranske, Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije, kao i od gradonačelnika, načelnika i gradskih/općinskih vijeća otočnih i obalnih jedinica lokalne samouprave, da aktiviraju sljedeće mjere zaštite koristeći postojeće pravne mehanizme:
Upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (Nematerijalna kulturna dobra): Na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara RH i načela UNESCO-ve Konvencije iz 2003. godine, tražimo pokretanje postupka pri Ministarstvu kulture i medija za službeni upis i zaštitu lokalnih otočnih čakavsko-romanskih govora.
Edukativni programi u školama (Zakon o otocima): Koristeći zaštitu predviđenu Zakonom o otocima i Europskom poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima, tražimo uvođenje izvannastavnih odgojno-obrazovnih modula ("More i jezik") posvećenih prijenosu povijesnog, pomorskog i kućanskog rječnika u osnovnim i srednjim školama.
Turistička i kulturna toponimija: Postavljanje dvojezične/dijalektalne kulturne i geografske signalizacije u povijesnim jezgrama, lukama i na obalnim stazama, koja bi uz službene nazive prikazivala i tradicionalne čakavske mikro-toponime.
Usmeni arhivi i potpora izdavaštvu: Osnivanje javnih fondova za financiranje izdanja lokalnih etimoloških rječnika, multimedijskih sadržaja te snimanje usmenih arhiva s najstarijim izvornim govornicima tradijskih obrta.
Spremni smo surađivati s institucijama na izradi nastavnih materijala, organizaciji tečajeva i poticanju inicijativa za revitalizaciju. Ovi napori ne samo da čuvaju našu baštinu, već mogu postati i snažan zamajac za održivi kulturni turizam.
Potpisivanje ove peticije znači preuzimanje aktivne uloge u očuvanju jezične raznolikosti Jadrana. Potpišite peticiju danas i osigurajte čakavsko-romanskom govoru pravnu zaštitu i budućnost koju zaslužuje!

55
Il problema
La petizione è scritta sia in italiano che in croato:
Peticija je napisana i na talijanskom i na hrvatskom jeziku.
ITALIANO🇮🇹:FIRMA LA PETIZIONE: Salva la lingua ciacavo-romanza delle isole del Quarnaro e della Dalmazia!
Le nostre radici linguistiche insulari e costiere, le varianti del ciacavo, raccontano la storia di Cherso, Lussino e Veglia, insieme alle isole della Dalmazia come Lissa, Lesina, Brazza, Curzola e Lagosta. Nelle nostre isole, il lessico della vita quotidiana, del mare, della casa e della cucina presenta una percentuale di vocaboli d’origine romanza (dalmatica e veneziana/italiana) che supera stabilmente il 50% (con punte del 70% in parlate storiche come la comisa di Lissa).
Questi dialetti unici portano con sé l'eredità dell'antica lingua dalmatica e secoli di osmosi con il veneziano, rendendoli un patrimonio di simbiosi culturale irripetibile nel panorama globale. Tuttavia, questo tesoro linguistico inestimabile affronta un concreto rischio di estinzione e omologazione verso la lingua standard, poiché le nuove generazioni si distaccano progressivamente dalle proprie radici.
Il ciacavo-romanza non è solo un idioma, ma l'essenza stessa dell'identità adriatica. Proteggere e promuovere questa parlata significa salvaguardare una memoria collettiva secolare.
LE NOSTRE RICHIESTE CONCRETE E I FONDAMENTI GIURIDICI
Chiediamo alle autorità delle Contee Primorje-Gorski Kotar, di Zara e di Spalato-Dalmazia, nonché ai Sindaci e Consigli Comunali dei comuni insulari e costieri, di attivare le seguenti tutele avvalendosi degli strumenti normativi vigenti:
Iscrizione nel Registro dei Beni Culturali Immateriali (Nematerijalna kulturna dobra): In base alla Legge sulla Protezione e Conservazione dei Beni Culturali della Repubblica Croata (Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara) e ai principi della Convenzione UNESCO 2003, chiediamo di richiedere al Ministero della Cultura l'inserimento e la tutela formale dei singoli micro-dialetti ciacavo-romanzi insulari.
Programmi Educativi nelle Scuole (Zakon o otocima): Sfruttando le tutele previste dalla Legge sulle Isole e dalla Carta Europea delle Lingue Regionali o Minoritarie, chiediamo l'introduzione di moduli didattici extracurricolari ("Mare e Parlata") dedicati alla trasmissione del lessico storico, marinaresco e domestico nelle scuole primarie e secondarie.
Toponomastica Turistica e Culturale: Implementare nei centri storici, nei porti e sui sentieri costieri una segnaletica culturale e geografica bilingue/dialettale che riporti i micro-toponimi ciacavi tradizionali accanto ai nomi ufficiali.
Archivi Orali e Sostegno all'Editoria: Istituire bandi di finanziamento pubblici per la pubblicazione di dizionari etimologici locali, prodotti multimediali e la registrazione di archivi orali con i parlanti anziani dei mestieri tradizionali.
Siamo pronti a lavorare con le istituzioni per sviluppare materiali didattici, facilitare corsi e incoraggiare iniziative di rivitalizzazione. Questi sforzi non solo preservano la nostra eredità, ma diventeranno un potente volano per il turismo culturale responsabile.
Firmare questa petizione significa assumere un ruolo attivo nel salvaguardare la diversità linguistica dell'Adriatico. Firma oggi stesso per dare al ciacavo-romanza la tutela giuridica e il futuro che merita!
HRVATSKI JEZIK 🇭🇷
POTPIŠITE PETICIJU: Spasimo čakavsko-romanski jezik i govor kvarnerskih i dalmatinskih otoka!
Naši otočni i obalni jezični korijeni, varijante čakavskog narječja, pričaju povijest Cresa, Lošinja i Krka, zajedno s dalmatinskim otocima kao što su Vis, Hvar, Brač, Korčula i Lastovo. Na našim otocima, svakodnevni rječnik vezan uz more, kućanstvo i kuhinju sadrži udio riječi romanskog podrijetla (dalmatinskog te mletačkog/talijanskog) koji stabilno prelazi 50% (s vrhuncima i do 70% u povijesnim govorima poput komiške cokavice na Visu).
Ovi jedinstveni govori nose u sebi naslijeđe drevnog dalmatinskog jezika i stoljeća prožimanja s mletačkim dijalektom, čineći ih neponovljivom baštinom kulturne simbioze u globalnom kontekstu. Međutim, ovo neprocjenjivo jezično blago suočava se s konkretnom opasnošću od izumiranja i asimilacije u standardni jezik, jer se nove generacije postupno udaljavaju od svojih korijena.
Čakavsko-romanski govor nije samo idiom, već sama bit jadranskog identiteta. Zaštititi i promovirati ovaj govor znači sačuvati stoljetnu kolektivnu memoriju.
NAŠI KONKRETNI ZAHTJEVI I PRAVNA OSNOVA
Tražimo od vlasti Primorsko-goranske, Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije, kao i od gradonačelnika, načelnika i gradskih/općinskih vijeća otočnih i obalnih jedinica lokalne samouprave, da aktiviraju sljedeće mjere zaštite koristeći postojeće pravne mehanizme:
Upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (Nematerijalna kulturna dobra): Na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara RH i načela UNESCO-ve Konvencije iz 2003. godine, tražimo pokretanje postupka pri Ministarstvu kulture i medija za službeni upis i zaštitu lokalnih otočnih čakavsko-romanskih govora.
Edukativni programi u školama (Zakon o otocima): Koristeći zaštitu predviđenu Zakonom o otocima i Europskom poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima, tražimo uvođenje izvannastavnih odgojno-obrazovnih modula ("More i jezik") posvećenih prijenosu povijesnog, pomorskog i kućanskog rječnika u osnovnim i srednjim školama.
Turistička i kulturna toponimija: Postavljanje dvojezične/dijalektalne kulturne i geografske signalizacije u povijesnim jezgrama, lukama i na obalnim stazama, koja bi uz službene nazive prikazivala i tradicionalne čakavske mikro-toponime.
Usmeni arhivi i potpora izdavaštvu: Osnivanje javnih fondova za financiranje izdanja lokalnih etimoloških rječnika, multimedijskih sadržaja te snimanje usmenih arhiva s najstarijim izvornim govornicima tradijskih obrta.
Spremni smo surađivati s institucijama na izradi nastavnih materijala, organizaciji tečajeva i poticanju inicijativa za revitalizaciju. Ovi napori ne samo da čuvaju našu baštinu, već mogu postati i snažan zamajac za održivi kulturni turizam.
Potpisivanje ove peticije znači preuzimanje aktivne uloge u očuvanju jezične raznolikosti Jadrana. Potpišite peticiju danas i osigurajte čakavsko-romanskom govoru pravnu zaštitu i budućnost koju zaslužuje!

I decisori
Aggiornamenti sulla petizione
Condividi questa petizione
Petizione creata in data 15 agosto 2026