Peticija za upis stare biševske škole u registar zaštićenih kulturnih dobara RH.

0 have signed. Let’s get to 2,500!


Hvala svima na uspješno provedenoj prošloj peticiji od prije pola godine, nakon koje smo, s vaših 1600 potpisa, uspjeli od nadležnog ministarstva dobiti privremenu arheološku zaštitu ostataka benediktinskog samostana na lokalitetu Napoje čime smo donekle zaštitili vrijednu kulturnu baštinu od nasrtaja bespravne gradnje.

Inicijativa Spasimo Biševo, nastala kao reakcija stanovnika i zaljubljenika u otok Biševo na devastaciju arheološkoga lokaliteta Napoje, s nevjericom je dočekala vijest o realizaciji projekta izgradnje i namjeravane rekonstrukcija zgrade, "turističko ugostiteljske namjene (kapaciteta 80 sjedećih mjesta), odnosno posjetiteljskog centra s popratnim sadržajima” na lokaciji stare biševske škole.

(projektnu dokumentaciju i nepravomoćnu građevinsku dozvolu možete vidjeti ovdje; također dajemo na uvid i privremene rezultate provedene ankete)

Dopis ministarstvu kulture, Županiji splitsko-dalmatinskoj i Gradu Komiži (28.11.2018.)

Poštovani,

Građanska inicijativa „Spasimo Biševo“ ovim putem Vas želi obavijestiti o potrebi uvrštavanja biševske škole u popis zaštićenog kulturnog dobra od lokalnog značaja, odnosno proglašenja iste spomenikom kulture. Naša inicijativa već je na temelju odluke nadležnog konzervatorskog odjela osigurala privremenu arheološku zaštitu za ostatke benediktinskog biševskog samostana (oznaka dobra: P-5881) koji je nažalost već oskvrnut bespravnom gradnjom bez prethodnih arheoloških istraživanja i izrađenog konzervatorskog elaborata.

Kad je, dakle, riječ o staroj biševskoj školi, ista sadrži ambijentalni i vremenski značaj u razvoju otoka Biševa. On je u uskoj vezi s događajima i istaknutim ličnostima društvenog, gospodarskog ili kulturnog razvoja i predstavlja veoma značajna svjedočanstva za proučavanje otočnih društvenih pojava.

Prema poznatim povijesnim izvorima1, na zajedničkom zboru otočana dogovoreno je da stanovnici Biševa dobrovoljnim radom sudjeluju u izgradnji školske zgrade. Obvezali su se da obave sve manualne radove i pripreme građevinski materijal za unutrašnjost zgrade, kao i teren. Također je dogovoreno da se škola sagradi na središnjem dijelu otoka, jer je to bilo najprikladnije za sva sela na otoku Biševu. Načelstvo kotarske oblasti u Hvaru prihvatilo je snositi troškove za građevni materijal vanjske fasade, cementa i kreča, te plaćanje stručne radne snage. Pošto je zgrada trebala da se gradi u kamenu, načelstvo kotarske oblasti u Hvaru obvezalo se nabaviti vanjsku kamenu fasadu i nabavu ostalog građevnog materijala, te taj materijal dopremiti na Biševo, uvalu Mezoporat. Od rive u Mezoportu do mjesta gradnje (Napoje) sav materijal prebacili su sami stanovnici otoka.

U izgradnji školske zgrade mnoge otočke porodice dobrovoljno su radile četrdeset radnih dana. Priprema i branje građevnog materijala za izgradnju školske zgrade započeta je u jesen 1935.g, a gradnja je dovršena u ljeto 1937.g. Sav građevinski materijal iz uvale Mezoporat prenesen je na gradilište dobrovoljnim radom stanovnika Biševa.

Zgrada je jednokatnica. U prizemlju je bila učionica, na katu trosobni stan za učitelja. Uz školsku zgradu bila je i posebna zgrada za praonicu i higijenski čvor za djecu. Zgrada je bila od lijepog kamena, a gradili su je braća Borčić pokojnog Tome, građevinari iz Komiže. Školske godine 1932./1933. bio je najveći broj učenika za sve vrijeme dok je postojala škola na Biševu. Te je godine u ovoj školi bio 41 učenik, 26 dječaka i 15 djevojčica. U novoj zgradi nastava je počela školske godine 1937./1938, dok je 1967. godina posljednja godina djelovanja biševske škole.

Sav društveni život na Biševu odvijao se u prostorijama “Društvene čitaonice” (osnovane 1932. godine). Kroz čitaonicu bi se također okupljala omladina i organizirao društveno-zabavni život. Otvaranjem društvenih prostorija uvjeti rada znatno su se poboljšali, u smislu društveno-zabavnog života otočana kao i društveno-političkog djelovanja. Odmah nakon otvaranja društvenih prostorija, čitaonica je bila pretplaćena na dnevni list “Novo Doba” koji je izlazio u Splitu te “Gospodarski List” koji je izlazio periodično. Bez obzira na političko opredjeljenje, gotovo svi stanovnici otoka stariji od 21 godine bili su članovi društva.

Krajem 1940 g. dobrovoljnim doprinosom prikupljena su financijska sredstva za kupnju jednog radio aparata. Nabavkom radio aparata, stanovnici otoka mogli su svakodnevno putem radija pratiti događaje u zemlji i u svijetu. U čitaonici je 1936. donesen i zaključak o potrebi osnivanja Poljoprivredno-vinarske zadruge. Društvo 1935. godine pokreće inicijativu za uvođenje redovne svakodnevne brodske linije Biševo – Komiža koja je aktualna i danas. Zadruga 1938. godine preuzima na sebe brigu oko redovnog funkcioniranja brodske linije Biševo-Komiža. Čitaonica kao društvo prestaje funkcionirati 1941. nakon dolaska talijanske okupacijske vojske. O kulturno - povijesnom značaju biševske škole mogu se, vjerujemo, iznaći još mnogi pisani tragovi i svjedočenja, osim ovih koje ovdje navodimo.

Slijedom svega navedenoga, kao i s obzirom na mogućnost podrobnijeg istraživanja kulturno-povijesnog značaja biševske škole, a na temelju članka 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine br. 69/99 -90/18) građanska inicijativa “Spasimo Biševo” smatra da postoje jasni činjenični i pravni pokazatelji na temelju kojih bi staru biševsku školu, izgrađenu na k.č. 7305/7 k.o. Komiža, nadležna tijela morala proglasiti spomenikom kulture (dobrom) od lokalnog značaja. Osim podrške stanovnika otoka Biševa, sakupili smo gotovo 1400 potpisa u online peticiji za očuvanjem ovog vrijednog kulturnog dobra, a taj broj je svakim danom sve veći. Štoviše, u skladu s važećim Zakonom o otocima (Narodne novine br. 34/1999, - 33/2006) očuvanje kulturno – povijesne baštine hrvatskih otoka u posebnom je fokusu i Vlade RH, stoga Vas molimo da u tom smislu posebno obratite pozornost na posebnosti biševskog lokaliteta.

Unaprijed zahvaljujemo na odgovoru.

1 Ante Jončić Škoboj: „Biševo, imaš li još ikog?“; mons. Andrija Vojko Mardešić

Otvoreno pismo nadležnim institucijama

Poštovani,

kontaktiramo Vas vezano uz provedbu projekta “Centar za posjetitelje Modra Spilja” financiranom iz Europskih strukturnih i investicijskih fonodva i Operativni program konkurentnost i kohezija te trajanje provedbe od prosinca 2016. godine do prosinca 2019.

Kao direktni dionici i stanovnici otoka Biševo te aktivisti za zaštitu okoliša i konzervaciju prirodnog i kulturnog izuzetno nas veseli povlačenje sredstava Europske unije te ulaganje u održivi razvoj i održivi turizam na otoku i okolici. Međutim, istovremeno želimo izraziti veliku zabrinutost vezanu za provedbu projekta. Prije svega radi se o netransparentnosti i nedostatku informacija o projektu i njegovoj provedbi s glavnim dionicima usprkos nejasnom i vrlo općenito formuliranom sažetku projekta koji je dostupan na mrežnim stranicama provoditelja. Nadalje, uvidom na terenu dovodi se u pitanje kako i na koji način se projekt provedi s obzirom da završava druga, od tri godine, provedbe projekta a nikakve promjene na terenu i zgradi budućeg Centra nisu vidljive.

S obzirom da nako dvije godine provedbe projekta nikakvo savjetovanje s dionicima nije održano, te ne postoje dostupne temeljne informacije o provedbi projekta, niti su vidljivi bilo kakvi rezultati njegove provedbe izražavamo duboku zabrinutost te tražimo uvid u projektnu dokumentaciju kao i pokretanje aktivnosti nadležnih tijela a u svrhu analize i ocjene stanja i provedbe projekta te njegovog učinka na okoliš, zajednicu, kulturu i kvalitetu života koju djelimo.

Također želimo Vas informirati da je ovaj dopis poslan i medijima u obliku otvorenog pisma te i Glavnoj upravi Europske komisije za regionalnu i urbanu politiku te ćemo ukoliko se pokaže da je došlo do prijevare ili ozbiljnih nepravilnosti u upravljanju sredstvima u okviru kohezijske politike kontaktirati i Ured za borbu protiv prijevara Europske Komisije (OLAF)​.

--------------------

Dear Commissioner Cretu,

we are contacting you in order to express our serious concern about a project “Visitation center Blue Cave) in Croatia and financed through the European Structural and Investments Funds for the implementation period starting December 2016 and lasting until December 2019 and implemented by the City of Komiža and partnering civil society organizations.

As direct stakeholders and inhabitants of the Island of Biševo (where the Blue Cave is situated) and as active citizens and environment and cultural and natural heritage activist we are delighted that the EU funds have been dedicated to the sustainable development and sustainable tourism of the island and the surrounding environment. However, at the same time we want to express serious concerns about the project implementation. Most of all there has been a lack of nay kind of communication about the project goals and activities for the last two years of project implementation, there is no transparency and as key stakeholders we haven’t received any information except a very vague project summary on the implementor’s webpage. There has been no public consultation or any form of cooperation or dialogue with the island inhabitants or the wider public. At the same time in two years that a has been no change on the ground and the building of the center hasn’t been changes in any way (the project forces its renovation and adaption) and the building rights to the surrounding grounds have not been resolved.

At this point we have continued trying to get any kind of information on the project content or implementation as it majority affects our lives as European but also local citizens. We really do wish to participate, consult, and try our best to work, together on producing a significant social and environmental impact of the spending of EU funds in our local community. If we don’t receive any information or details from the project implementors we are ready to approach the European Commission Anti-Freud Office as we are seriously concerned about the possible misconduct in the implementation of this multi-million euro project. We would very much appreciate any information, support or advice you can provide us with in this process.

Mišljenje stanovnika otoka Biševa

Željeli bismo s vama (kabinetom ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, te središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje) podijeliti informaciju o peticijama kao i činjenicu da još uvijek nismo zaprimili odgovor od grada Komiže, a sve radi što transparentnijeg uvida u provedbu projekta i time osiguranja njegove kvalitetne provedbe na što kao zabrinuti građani imamo pravo.

Naime, dovedeni smo pred gotov čin, jer uopće nismo uopće bili obaviješteni o odabiru projekta niti smo bili u mogućnosti dati bilo kakve sugestije. Prezentacija koja se održala na Biševu i u Komiži bila je prezentacija već utvrđenog projekta, te na taj način stanovnici Biševa ni na koji način nisu uključeni u taj projekt.

Provedena je anketa i 300 anketiranih posjetitelja, stalnih i povremenih stanovnika apsolutno se protive prenamjeni škole u ugostiteljski objekt (https://spasimobisevo.org/rezultati-ankete-spasimo-bisevo/).

Prikupljeno je 1000 potpisa za upis stare biševske škole u registar kulturnih dobara RH što je namjena koja bi bila u skladu s kulturno-povijesnom baštinom navedenog objekta.

Stanovnici su davali moguće prijedloge i svoja viđenja kako bi se prostor stare škole mogao iskoristiti, ali na način da ona ostaje u gabaritima u kojima je bila, bez obzira što nije zaštićena kao spomenik kulture. Ona je i dalje dragocjeni podsjetnik za sve generacije te je na otoku na kojem su bili pretežito težaci, uz crkvu jedna od najznačajnijih građevina. Naime, prostor oko crkve i samostan su zaštićeni preventivnom arheološkom zaštitom tek 26. veljače 2018. (u prilogu….)

Prijedlog Biševljana bio je da se napravi zavičajna zbirka Biševa i njegovih stanovnika, te da se prikupe stare fotografije, pribor i alati koji bi mogli biti izloženi u polivalentnoj dvorani koja bi tijekom zimskih mjeseci mogla služiti kao čitaonica i mjesto okupljanja preostalih stanovnika.

Gornji dio škole (drugi kat) mogao je biti iskorišten za smještajne kapacitete koji nedostaju na otoku, te bi samim time bilo omogućeno raznim udrugama i svima ostalima da provedu duže vremena na otoku.

Mišljenje otočana je da nadogradnjom stara biševska škola gubi svoju autentičnost i identitet, jer se pretvara u komercijalni ugostiteljski objekt.

Smatramo i da nadogradnjom ostakljenog ugostiteljskog objekta kapaciteta 80 ljudi dolazi do svjetlosnog zagađenja i pojave masovnog turizma, te samim time narušavanja prirodnog ambijenta.

Za električne automobile koji su predviđena za prijevoz gostiju uskim biševskim cestama nije predviđen adekvatni parking prostor, a staklena nadogradnja narušava ambijent ruralne cjeline Poje koja je nastala tijekom baroknog razdoblja.

Nadalje, grad Komiža iznosi netočne podatke o posjećenosti Modre špilje, tvrdnjom da špilju posjeti više od 100.000 posjetitelja godišnje. Naime, oni u prosjeku provedu samo 15 minuta na otoku Biševu. Na taj način potencira se masovni turizam na ovom malom pučinskom otoku i njegova održivost ozbiljno dovodi u pitanje.

Jednako tako smatramo da se muzej Modre špilje može nalaziti i na nekom adekvatnijem prostoru u gradu Komiži.

Zbog sumnje na koruptivne radnje, a o čemu smo obavijestili i nadležne institucije, kao i svega gore navedenoga i dalje ćemo pratiti provedbu navedenog projekta, a Vas ljubazno molimo da nas informirate o svemu.

Video link na prezentaciju projekta

18.04.2017. (utorak) Galerija "Boris Mardešić" 19:00 sati
Grad Komiža navedeni projekt prijavljuje na Europski fond za regionalni razvoj, mjera 6c2.2. "Promicanje održivog korištenja prirodne baštine".

Arhitekt Tonko Ante Mardešić, gradonačelnica Tonka Ivčević (Grad Komiža) i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije MORE I KRŠ organiziraju prezentaciju projekta: https://youtu.be/Q1FpePHtHXA

Kritika projekta obnove stare škole

Prema javno dostupnoj dokumentaciji riječ je centru koji gotovo dvostruko nadmašuje površinu stare škole i dizajnom i izborom materijala predstavlja zabrinjavajući iskorak od autoktone gradnje na otoku. Riječ je o centru koji je samo nominalno posjetiteljski budući da većinu njegove površine zauzimaju restoran i pripadajući štekati, a samo manji dio čini dvorana za predavanja za koju ne postoje nikakve naznake da će se i kakvi će se programi odvijati u njoj. Najava dovođenja električnih automobila, kojima će se gosti dovoditi u posjetiteljski centar, zagadit će otok bukom. Iz svega navedenoga jasno je da je riječ o projektu koji svojim gabaritima i namjenom grubo zadire u prostornu cjelovitost otoka, prirodne ljepote i mirnoću, pritom u potpunosti zanemarujući potrebe lokalnog stanovništva.

Navedeni projekt dodatno je neprihvatljiv jer u cijelom procesu njegove izrade nitko nijednom nije za mišljenje pitao stanovnike otoka, čak ni vlasnici okolnih parcela čije će parcele zauzeti nadogradnja postojeće škole nisu kontaktirani do početka ovog mjeseca iako su bombastične vijesti u realizaciji krenule već u prosincu 2017. (neki nisu uopće!) Potaknuti tim ogromnim propustom preuzeli smo na sebe zadatak organiziranja ankete među stanovnicima i ljubiteljima otoka koja je pokazala da čak 84% podržava ideju ulaganja u otok, ali ističu potrebu za infrastrukturnim projektima koji olakšavaju život na otoku, poput ulaganja u dovođenje vodovoda koji je prijeko potreban budući da je riječ o otoku bez izvora pitke vode.

Cilj inicijative Spasimo Biševo prikladna je valorizacija cjelokupne baštine pučinskog otoka Biševa te upravljanje kulturno-povijesnim i prirodnim resursima kroz strategiju održivog razvoja otoka.

Tražimo od relevantnih institucija da povede javno raspravu u koju će biti uključeni stanovnici otoka i zainteresirana i stručna  javnost te da zajedničkim snagama osmislimo projekt koji će obnoviti staru školu i poboljšati život stanovnika otoka, pritom ostvarujući ravnotežu između turističkog razvoja otoka Biševa i očuvanja njegovih prirodnih ljepota od kojih su upravo netaknutost prirode i mirnoća ono čime privlači generacije posjetitelja željnih simbioze s prirodom.

Vijećničko pitanje 14. sjednice Gradskog vijeća Grada Komiže (03.12.2018)

Antonija Zanki Mardešić: na internetskoj stranici Građanske inicijative Spasimo Biševo objavljeno je da je građevinska dozvola za projekt Centar za posjetitelje Modra špilja-Biševo poništena. Kako je to moguće i hoće li dozvola ostati nevažeća?

Tonka Ivčević: dozvola neće ostat nevažeća. Iako otok Biševo nema prometnica, za taj projekt smo u obvezi osigurati parkiralište. To je razlog zbog kojeg je dozvola poništena. Taj problem ćemo riješiti i biti će izdana građevinska dozvola.

Žalba na građevisnku dozvolu i njeno poništavanje

REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA
10000 Zagreb, Ulica Republike Austrije 20
KLASA: UP/II-361-03/18-02/276120
URBROJ: 531-05-2-2-18-2
Zagreb, 5. studenog 2018.

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga rješavajući u povodu zajedničke žalbe ..., zastupani po punomoćniku ..., odvjetniku, izjavljene protiv građevinske dozvole Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Vis, klasa: UP/I-361-03/17-01/000024, urbroj: 2181/1-11-00-09/01-18-0008 od 21. lipnja 2018. na temelju članaka 102. stavka 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13 i 20/17) i članka 105. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) donosi sljedeće

RJEŠENJE

Poništava se građevinska dozvola Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Vis, klasa: UP/I-361-03/17-01/000024, urbroj: 2181/1-11-00-09/01-18-0008 od 21. lipnja 2018. i predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

Obrazloženje

Pobijanom građevinskom dozvolom dozvoljava se investitoru Gradu Komiža rekonstrukcija zgrade, turističko ugostiteljske i javne namjene: centra za posjetitelje s pratećim sadržajima na otoku Biševu na čest.zem. 7305/7 k.o. Komiža, 3. skupine, u skladu s glavnim projektom zajedničke oznake: Z.O.P. GL 4-17, glavni projektant Ante Mardešić, dipl.ing.arh. broj ovlaštenja A 3268, koji je sastavni dio spomenute dozvole.

U žalbi protiv pobijanog rješenja žalitelji po punomoćniku u bitnome navode da je pobijana građevinska dozvola izdana protivno dokumentu prostornog uređenja, odnosno Prostornom planu uređenja Grada Komiže, to zbog toga što je istim za predmetno područje predviđena izrada UPU-a, koji se donosi na temelju konzervatorske podloge, a da do izrade istoga nije moguće ishođenje lokacijske dozvole. Nadalje se u žalbi navodi da za odobrenu rekonstrukciju nisu osigurana parkirna mjesta, pa da smatraju da će se vozila parkirati na njihovoj čestici, kao i da predmetna gradnja nije udaljena 3,00 m od javne prometne površine ni od ruba građene čestice, kako je to propisano odredbama prostornog plana. Predlažu poništenje pobijane građevinske dozvole i vraćanje spisa tijelu prvog stupnja na ponovni postupak.

U odgovoru na žalbu Grad Komiža zastupan po Tonki Ivčević, gradonačelnici u bitnome daje do donošenja UPU-a na predmetnom području dozvoljena rekonstrukcija postojećih građevina, da na građevnoj čestici nisu mogla biti predviđena parkirna mjesta, jer se radi o ruralnoj cjelini, kao i da će prijevoz posjetitelja biti osiguran električnim vozilima, jer pristup automobilima na otok Biševo nije moguć. Ističe se i da je zadovoljena i kotirana udaljenost sukladno odredbama članka 61. odredbi za provođenje Prostornog plana Grada Komiže. Iz odgovora na žalbu proizlazi da predlaže žalbu odbiti.

Žalba je osnovana iz razloga navedenih u ovom obrazloženju.

Pobijanu građevinsku dozvolu izdalo je prvostupanjsko tijelo pozivom na odredbu članka 99. stavka 1. Zakona o gradnji povodom zahtjeva Grada Komiže od 26. travnja 2017. za rekonstrukciju zgrade, turističko ugostiteljske i javne namjene: centra za posjetitelje s pratećim sadržajima na otoku Biševu na čest.zem. 7305/7 k.o. Komiža, 3. skupine, prema zahtjevu priloženom glavnom projektu zajedničke oznake: Z.O.P. GL 4-17, glavni projektant Ante Mardešić, dipl.ing.arh. broj ovlaštenja A 3268.

Odredbom članka 110 stavak 1. Zakona o gradnji propisano je daje tijelo graditeljstva dužno izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku, između ostalog, utvrdi da je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom.

U obrazloženju pobijane građevinske dozvole se navodi da se sukladno prostornom planu uređenja Grada Komiže (Službeni glasnik br., 10/06, 2/15 i 1/17) predmetna čestica nalazi prema grafičkom dijelu istoga i to prema kartografskom prikazu broj 1: Korištenje i namjena površina, unutar granica površina za razvoj i uređenje površina naselja, unutar granice građevinskog područja izgrađeni dio, te da je projekt izgrađen u skladu s uvjetima za provedbu spomenutog Prostornog plana.
Spisu, međutim, prileži kartografskom prikazu broj 4.9: Građevinska područja naselja, Građevinsko područje naselja Biševo sa sastavnicom i legendom iz kojeg je nedvojbeno vidljivo da se predmetna čest.zem. 7305/7 k.o. Komiža nalazi izvan građevinskog područja naselja. Spisu prileži i zaključak Gradskog vijeća Grada Komiže klasa: 021-05/17-03/10 od 27. veljače 2017. kojim se ispravlja tehnička greška u grafičkom dijelu elaborata Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Komiže („Službeni glasnik Grada Komiže br. 2/15) Knjiga 2. točka 4. -Građevinska područja, podtočka 4.9.-Građevinsko područje otoka Biševa, tako da se čest.zem. 7305/7 k.o. Komiža uvrštava u izgrađeni dio građevinskog područja. Prema stanju spisa ispravljeni grafički dio istome ne prileži.

Nadalje prvostupanjsko tijelo u obrazloženju pobijane građevinske dozvole tvrdi daje projekt izgrađen u skladu s uvjetima za provedbu spomenutog Prostornog plana, između ostalih i s člankom 77. stavak 10. istoga, kojim je propisano da je na području ruralnih cjelina (bez obzira na stupanj zaštite) promet u mirovanju potrebno predvidjeti izvan tradicijske strukture (parkirališta na prilazu naselja). S tim u vezi valja reći da u spis nije priložen kartografski prikaz iz kojeg bi bilo vidljivo da se predmetna čest.zem. 7305/7 k.o. Komiža nalazi na području zaštićene ruralne cjeline. Uvidom u glavni projekt, koji je sastavni dio pobijane građevinske dozvole utvrđeno je da istim nisu predviđena parkirna mjesta. S obzirom na to da je općepoznato da na otoku Biševu pristup automobilima nije moguć, a što u žalbi ističe i investitor nejasno je radi čega prvostupanjsko tijelo citira spomenutu odredbu i ni jednom riječju se ne osvrće na činjenicu da parkirna mjesta nisu osigurana, te je li u nekoj drugoj odredbi Prostornog plana Grada Komiže propisan izuzetak za otok Biševo.

Osim toga prvostupanjsko tijelo u obrazloženju pobijane građevinske dozvole tvrdi daje projekt izgrađen u skladu s uvjetima za provedbu spomenutog Prostornog plana, između ostalih i s člankom 61. stavak 1. istoga, kojim je između ostalog propisano daje udaljenost (misli se na udaljenost građevine) od javnoprometne (čitaj prometne površine) i od ruba građevinske (čitaj građevne) čestice 3m.

Uvidom u Projekt arhitekture, koji je jedna od knjiga glavnog projekta zajedničke oznake: Z.O.P. GL 4-17, a koji je sastavni dio pobijane građevinske dozvole i to u situaciju (broj lista 1) utvrđeno je da na istom nije naznačena građevna čestica niti su može utvrditi jesu li ili nisu kotirane udaljenosti predmetne građevine od prometne površine i ruba građevne čestice.

Kod takvog stanja stvari ne može se ocijeniti daje glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim gore navedenim prostornim planom niti se mogu otkloniti navodi iz žalbe dani u tom pravcu.

Vezano uz navode iz žalbe da se pobijana građevinska dozvola nije mogla izdati prije donošenja UPU-a treba reći da se prema odredbama članka 146. stavka 1. podstavka 4. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, br. 153/13 i 65/17- u daljnjem tekstu ZPU) i članka 110. stavka 1. predstavka 7. Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13 i 20/17- u daljnjem tekstu ZOG) lokacijska dozvola, odnosno građevinska dozvola za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola izdaje za građenje na području za koje je ZPU-om propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja nakon što se u postupku izdavanja te dozvole utvrdi, uz ostalo, daje taj plan donesen. Obveza donošenja urbanističkog plana uređenja propisana je odredbom članka 79. stavkom 1. ZPU-a za neuređene dijelove građevinskog područja i za izgrađene dijelove građevinskog područja planiranih za urbanu preobrazbu ili urbanu sanaciju. Dakle, lokacijska, odnosno građevinska dozvola ne može se izdali za građenje na području za koje je ZPU-om propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja ako taj plan nije donesen. Pri tome, imajući u vidu citirane odredbe zakona, obveza izrade ili donošenja urbanističkog plana uređenja propisana prostornim planom izvan navedenih područja propisanih ZPU-om, valja naglasiti, nije od utjecaja na mogućnost izdavanja predmetnih dozvola tj. ne donošenje urbanističkog plana uređenja u takvom slučaju ne sprečava izdavanje tih dozvola.

S obzirom na navedeno pobijana građevinska dozvola ne može se ocijeniti zakonitom pa ju je stoga trebalo poništiti i predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, a u kojem će sukladno primjedbama iz ovog obrazloženja dopuniti postupak, pa ovisno o rezultatu dopune postupka donijeti nova odluka u ovoj stvari, koju treba obrazložiti sukladno članku 98. stavak 5. Zakona o općem upravnom postupku.

Slijedom iznijetog na temelju odredbe članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Ovo je rješenje izvršno u upravnom postupku i protiv njega se ne može izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom u Splitu, Put Supavala 1. Upravni spor se pokreće tužbom koja se podnosi u roku od 30 dana od dostave ovoga rješenja. Tužba se navedenom Upravnom sudu predaje neposredno u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik ili se šalje poštom, odnosno dostavlja elektronički.

Službeno priopćenje grada Komiže

Centar za posjetitelje Modra špilja – Biševo

Grad Komiža zajedno s partnerima Javnom ustanovim More i krš, Institutom Plavi svijet i Turističkom zajednicom Grada Komiže provodi projekt „Centar za posjetitelje Modra špilja – Biševo“ sukladno Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava potpisanom s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.

U sklopu infrastrukturnih aktivnosti na mjestu ruševne zgrade bivše škole na Biševu uredit će se i opremiti Centar za posjetitelje s polivalentnim prostorima za interpretaciju i prezentaciju prirodne baštine otoka Biševa i Viškog arhipelaga (izložbeni dio, info-pult, manja dvorana za predavanja, suvenirnica), uredskim prostorima za volonterski i istraživački centar, ugostiteljskim sadržajima i smještajem za djelatnike. Isto tako uredit će se poučne staze na otoku Biševu za pješake i bicikliste koje će povezati Centar za posjetitelje s Mezoportom, Gatulom, Salbunarom i najvišim vrhom Stražbenicom, te obnoviti i osvijetliti obalne topnike bitnice na rtu Galijula s odmorištima za posjetitelje i informativnim sadržajima na temu prirodne baštine Biševa.

Uz infrastrukturne aktivnosti izradit će se studija valorizacije prirodne baštine otoka Biševa s prijedlogom edukativnih i informativnih sadržaja, akcijski plan upravljanja posjetiteljima, studija nosivog kapaciteta Modre špilje, strategija brendiranja, strateški marketinški i akcijski plan, provesti edukativne radionice, te oblikovati i promovirati novi turistički proizvodi valorizacijom prirodne baštine. Opći cilj Projekta je doprinijeti gospodarsko-društvenom razvoju otoka Biševa i Visa te povećanju kvalitete života lokalnog stanovništva uz održivo korištenje prirodne baštine. Provedbom Projekta stvorit će se preduvjeti za ostvarenje specifičnih ciljeva Projekta:

povećanje atraktivnosti otoka Biševa i Visa interpretacijom prirodne baštine,
povećanje gospodarske aktivnosti,
povećanje edukativnog kapaciteta i razine javne svijesti o održivom razvoju u cilju očuvanja prirodne baštine
Ukupna vrijednost projekta je 27.130.650,97 kuna, a udio EU u financiranju projekta je 18.470.061,85 kuna. Projekt se provodi u razdoblju od 13. prosinca 2016. do 13. prosinca 2019. godine.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Kontakt osoba za dodatne informacije:

Grad Komiža

Tonka Ivčević

E-mail: gradonacelnica@komiza.hr

Telefon: +385 21 713 644 Fax: +385 21 713 019

Više informacija o strukturnim fondovima i Operativnom program Konkurentnost i kohezija na: https://strukturnifondovi.hr/eu-fondovi/esi-fondovi-2014-2020/op-konkurentnost-i-kohezija/

Sadržaj objave isključiva je odgovornost Grada Komiže i partnera projekta “Centar za posjetitelje Modra špilja – Biševo” – Javne ustanove More i krš, Instituta Plavi svijet i Turističke zajednice Grada Komiže.

Iz medija (29. prosinca 2017.)
Župan je rano jutros imao sastanaka s gradonačelnicom Komiže Tonkom Ivčević. Na početku sastanka župan je istaknuo zadovoljstvo što je projekt „ Posjetiteljski centar Modra špilja – Biševo“ jučer ocijenjen sa 75 bodova, što znači da je ispunio sve uvjete iz natječaja. Projekt vrijedan više od 27 milijuna kuna, u kojemu je nositelj grad Komiža sa svojom Turističkom zajednicom, a partneri županijska ustanova More i Krš i Institut Plavi svijet . Cilj projekta je doprinijeti razvoju otoka Biševa i Visa, Rekonstrukcijom, dogradnjom i prenamjenom zgrade stare škole na Biševu u Centar za posjetitelje stvorit će se atraktivan turistički proizvod temeljen na interpretaciji prirodne baštine. Projekt predviđa izgradnju tematsko poučne staze, suvenirnica, restorana te dvorane za predavanja.

Gradonačelnica je zahvalila županu što je već u prvoj godini mandata došao posjetiti Komižu i upoznati se sa svim projektima planiranim ne samo za slijedeću godinu nego za razvoj Komiže kroz nadolazeće tri-četiri godine. „Županov dolazak danas doživljavamo kao novi početak u suradnji županije i Komiže za koji ne mogu reći da je u proteklom mandatu bio uvijek na potrebnoj razini“ – kazala je gradonačelnica Ivčević.

Župan Boban je zahvalio na dobrodošlici gradonačelnci, njezinim suradnicima i županijskom vijećniku Tončiju Božaniću. Obišli smo neke truističke lokalitete kao i mjesto izgradnje buduće ribarske luke, projekt u kojemu će županija sudjelovati zajedno s gradom Komižom i Ministarstvom pomorstva. Uvjeren sam da ćemo svi zajedno u novoj godini intenzivnije prići realizaciji ovoga projekta, kazao je župan Boban.

Anketno pitanje: "Slažete li se s dogradnjom staklene terase i prenamjenom škole u restoran s popratnim sadržajem? (apartmani, uredski prostor i muzej modre špilje)"

  • Ne. U neskladnu s prirodom
  • NO
  • Ne, to nije javni sadržaj.
  • Ne,sve su to fore građevinara. Dignu lovu ,odu pa sve ostaje prazno.
  • Ne,restaurirala bi je i ostavila u izvornom obliku i istu koristila za kulturna ili druga događanja koja su potrebna malobrojnim stanovnicima otoka
  • NE
  • Ne. nikakvo uništenje autohtonih građevina ne dolazi u obzir! ni nikakva nadogradnja jer je to isto uništenje. tako samo možete ono najdragocijenije u današnjem turizmu: kulturno dobro, prepoznatljivost po lokalitetu, specifičnosti lokaliteta, izvornosti, povijest prostora vidljiva kroz život u njemu, prirodne ljepote, stare autohtone građevine, crkve uništiti. u današnjem modernom, kulturnom turizmu se teži na izvornosti koja postaje specifični i jedinstveni (u cijelom svijetu) kulturni proizvod koji se vezuje samo uz određenu lokaciju i donosi joj prepoznatljivost i izvornost a samim time posebnost i vrijednost. o muzeju modre špilje treba dobro razmisliti. pogledajte malo kako je napravljen muzej Apoksiomen u Malom Lošinju. muzej je odličan a moderan! ima ideju, prepoznatljivost, specifičnost, sve.. išlo se do svih mogućih detalja. čak je i web stranica dio sveobuhvatnog vizuala i uvodi vas duboko pod more, primijetite i dva oka koja gledaju u moru (na web stranici) . od ideje do realizacije- ocjena je izvrstan! ne znam osobno ljude koji su donijeli takvo idejno rješenje a ne znam ni nekog tko je učestvovao u realizaciji ali probajte se raspitati. ima dobrih ljudi koji će htjeti pomoći da se blago otoka Biševa očuva i da bude prezentirano na inovativan i dovoljno zanimljiv način. probajte kontaktirati prof. Barbaru Franić koja trenutno radi na Veleučilištu Baltazar u Zaprešiću. žena je radila na projektu tvrđave Klis poviše Splita. ima ogromno znanje po pitanju kulturnog i suvremenog turizma i kod nas i u svijetu. ima mnoštvo ideja.. možda vam uspije pomoći a možda vas samo uputi kome da se obratite. probajte. maknite se od lokalnih interesa Komiže i mislite globalno ali na način da očuvate autohtonost otoka Biševa. sretno!
  • Ne, Biševo treba ostati tihi i nenametljivi otok.
  • Da. Bilo sta sto bi podiglo kvalitetu stanovanja i posjetitelja.
  • Ne, jer je to traćenje novaca europskih fondova bez koristi za lokalce i inreresa gostiju
  • Ne za apartmane. Zavicajna zbirka je dobra ideja. Svaka daljnja gradnja i veci broj turista unistit ce otok.
  • Ne slažem se
  • Ne slažem se sa ikakvom apartmanizacijom ijednog otoka, kamoli tako malog kao što je Biševo. Muzej Modre špilje je lijepa ideja.
  • Ne ne slazem se jer jos samo tamo je mir pred turistima skola se mora uredit za namjene stanovnistva Biseva i morali bi popravit sve srusene i napustene kuce kojih je dosta na Bisevu u Mezoporatu i svuda po otoku morali bi vise pomoc ljudima koji tamo zive i rade
  • Ne slažem. To se može i negdje drugdje
  • Progres se ne moze zaustavit. Sad, sta je progres i da li je to staklena terasa, pitanje je..
  • Da ako će promjene biti u skladu s održivim turizmom, a ne ako će ići u smjeru masovnog turizma.
  • Ne. Ono čega nam ne fali su definitivno ugostiteljski objekti.
  • Za podrzati je aktiviranje “škole” i njezina okoliša u multifunkcionalni sadrzaj no sa pažljivom, flesibilnom i održivom racionalnom sadržajnom strukturom i posebno nježnom arhitektonskom interpretacijom!
  • Ne slažem se.
  • Ne skroz, isto kao i na prijasnje pitanje
  • Samo ukoliko ce i domace stanovnistvo imati svoj prostor tamo
  • Ne nikako, bez veceg pretjerivanja..bez devastacije prirode..
  • NE. Sve je to NEPROMIŠLJENO i puko inertno povođenje trendovima.
  • Nikako. Škola treba biti iskorištena na način kako lokalna zajednica sugerira (upoznat sam preko iOtok filmova o njihovim nastojanjima)
  • Mislim da bi prostor škole trebao biti uređen u skladu s otokom, a ne sa materijalima koji se tamo uopće ne uklapaju. Također mislim da bi bilo bolje prenamijeniti prostor za neke edukacijske i kreativne aktivnosti za mlade i stare nego u restoran.
  • Ne masovnom turizmu.
  • I da i ne ..slažem se sa idejom muzeja modre špilje ali ne i sa staklenom terasom/restoranom,apartmanima itd. ..trebalo bi urediti prostor škole tako da se u konzervatorskom smislu što više sačuva izvorni izgled građevine izvana …mislim da bi trebalo napraviti interaktivni info centar koji bi bio ne samo muzej modre špilje već i edukativni centar koji bi pružao uvid u geomorfologiju otoka,botaniku i zoologiju , njegove specifičnosti te povijest otoka..nista grandiozno sto zahtjeva puno uposlenih već projekt koji podrazumjeva da bi uposleno osoblje trebalo biti stalno naseljeno na otoku ,nikakvi sezonci…dakle trebalo bi biti kao kod svjetioničara…hoćeš posao -ok ,evo ti prostor za život ,dođi ,živi i radi …ali živi na otoku,živi sa otokom, živi otok… napravi to kao životni odabir..
  • Bez ulaganja i održavnja nema ni napretka.
  • Bojim se hrvatske gradnje
  • Ne, jer ne
  • Ne slažem se, neka o tome odlučuju oni koji tamo žive
  • škola mora ostati kakva je i sada, kao muzej Biševa, apartmani, restoran nikako
  • Pa nisam baš sigurna da treba bilo što graditi
  • Idiotski i ne nosi dobro za ko živi tamo
  • Ne, to je previše za taj prostor
  • Ne, ne slažem se nimalo. Škola je bila mjesto za obrazovanje a ne buduće mjesto na kome će se nekome ulivati novac u blagajnu.
  • Slažem se s time da se novac uloži u razvoj vinograda i zemlje za obrađivanje. Slažem se s i stime da se ulože sredstva za smanjenje broja komaraca na otoku.
  • Da. Ima dovoljno skola na Bisevu i dobro je prenamjeniti tu skolu u nesto korisnije.
  • Da, pošto škola više nije potrebna radi samo 13 preostalih stanovnika bolje ju je prenamijeniti u nešto korisnije.
  • Ne osim muzeja. i to ako moze bit u skoli da skola ne bi postala restoran
  • Da, ukoliko su popratni sadržaji i dogradnja dobro planirani.
  • možda, ta škola stvarno ničemu ne služi…
  • Da..Treba pod hitno sredit skolu,pa ma kakva joj svrha bila bit ce bolje nego ovako
  • Ne ukoliko to podrazumijeva prevelik zahvat u prostor koji neće koristiti tradicionalne materijale.
  • Da, dokle god se poštuje vizualni identitet mjesta.
  • Volio bih da Bisevo zadrzi ‘starinski stih’ bez puno novih gradjevina koje donose ‘modernu’ arhitekturu.
  • Nikako se ne slažem
  • Ni s kakvim staklenim terasama. Samo popraviti postojece prostote i odrediti im namjenu
  • Da, bolje i to nego ovo kako je sad
  • Ne… što manje intervencija…to bolje….
  • Škola ne treba postati restoran. Neka bude edukativni centar. Zbog toga je nekad i bila izgrađena.
  • ..može se interpolirati vidna nova arhitektura u funkciji poboljšanja usluga potrebna otočanima i gostima, turistima, bez devastiranja tradicijske arhitekture i urbanistike
  • Ne. Besmisleno je graditi restoran tamo, mjenjati vanjske vizure. Arhitektonska rjesenja katkad su najgore moguce opcije ako.arhitekt nije slijedio zelje ljudi koji tamo zive. Muzej koji ce otvarati po potrebi stalni stanovnik, centar za stanovnike, knjiznica, vidikovac… sve to moze biti i odlicno uklopljeno i na sluzbu stanovnika, pa onda i turista. Sama betonsko staklena zgrada nece privuci turiste.
  • A zarada od modre spilje bi morala barem 70% ostati bisevljanima. I manje posjetitelja spilji.
  • NE NE NE
  • Ne. Ne slažem se s prenamjenom škole u išta, osim u muzej eventualno.
  • Ne slažem. Škola bi se trebala očuvati kao jedinstvena kulturna baština u svom izvornom obliku.
  • Da. Modra špilja je tako posebna, da bi trebala imati muzej. Moguče bi se i turisti malo porasporedili, pa ne bi bilo toliko puno posjetitelja u samoj špilji.
  • Ne, jer nisam dovoljno upoznata sa idejnim rješenjem – prijedlogom
  • Nisam vidjela projekt pa ne mogu dati mišljenje. Staklena terasa mi zvuči pretjerano za Biševo, neuklopljivo u ambijent… Zgradu škole svakako treba revitalizirati.
  • NE, otoku je potrebnija škola od restorana
  • Ne – nikakva nova gradnja, pa ni na postojećoj osnovi
  • Bez dogradnje ostakljene terase. Staklo nije autohtoni građevni materijal.
  • Ne slazem se, mislim da treba biti kako zele stanovnici Biseva
  • Dogradnje su uvijek upitne. Zašto ne zadržati postojeće i obnoviti? Sumnjam da bi restoran bio rješenje. Možda neke male konobe unutar postojećih građevina po otoku, ukoliko se DOMAĆI žele time baviti.
  • Da, ako je uradjeno u starinskom autohtonom duhu
  • NE, jedinstvenost Biševa je u načinu života, koji je potpuno odsječen od ostatka svijeta. Ako se pretvori u turističko naselje, bit će isto kao i sva turistička mjesta, bilo gdje i izgubiti će svoju vrijednost.
  • Naravno da ne
  • Staklo..NE !!! restoran,muzej društvene prostorije ,rekreacija u službi lokalnog stanovništva i turizma da.
  • ne. Biševo treba ostati autentično kao i sve nastambe i kuće na njemu.
  • Ne. Mislim da treba poslušati one koji žive na Biševu, ma koliko ih malo bilo, ili su barem dobro upoznati s povijesnom i kulturnom baštinom otoka.
  • NE, a koliko vidim iz teksta u članku, to ne žele ni žitelji na otoku. Žele isto što i ja, da se očuva autentičnost.
  • NE, a objašnjenje kao gore .. to je ideja ljudi koji ne vole otok, nego gledaju svoju guzicu
  • Da, treba nastojati!
  • Ne znam dovoljno o tome.
  • Da ako je projekt kvalitetan i reinterpretira kulturnu baštinu.
  • Da, ako neče biti previše apartmana. Muzej bi mogao biti i o storiji Biševa, navikama ljudi koji su tamo živeljali, o crkvi….
  • Ne.Treba ostati ono sto jeste i govoriti o pov8jesti otoka tj. Mali muzej,radionice etc.
  • Ne znam dovoljno o projektu, ali prenamjena napuštenih prostora kako bi se ponudio kvalitetan sadržaj, u skladu sa potrebama i ponudom okoline je pozitivna odluka. Da.
  • da jer je to identitet, vizitkarta otoka
  • Treba naselit mlade, škola 1-4razred mora bit.
  • Da, ali da se time ne unistava otok i ne remeti red i mir
  • da, ovako je objekt neiskorišten
  • da, ocuvati stari zgradi i dati joj kvalitetni sadrzaj je dobra ideja
  • Ne, nema potrebe pretvarati skolu u to, ali pozeljno je imati nekakvu suvenirnicu
  • Prenamjena i popratni sadrzaji bi trebali sluziti lokalnom stanovnistu a ne unistavati autenticnost samog otoka i njegovu funkcionalnost. Trebalo bi se raditi na odrzivosti i drustvenim sadrzajima prvenstveno za lokalnu zajednicu.
  • Ne, nikako.
  • Samo muzej.
  • nisam siguran ali škola može imati više namjena ali ne i za apartmane
  • ne – treba uredit školu kao multifunkcionalni muzej – knjižnicu tj prostor za korištenje domaćeg svita i gostiju
  • Za restoran nisam siguran, a što se tiče muzeja, samo ako ne ide u pravcu megalomanije te ako će se na taj način približiti posjetiteljima običaji i način života na otoku.
  • Ne – Poje je stvarno “biser Jadrana” kako je rekao Lucijo ali to je baš zbog toga što se ga nije previše diralo. U slućaju da će tamo izrasti turistični objekt izgubit će ogroman dio magije.
  • Da, možda bi to trebalo učiniti ali zaista treba paziti da se ne pretjera i da takvo uređenje ne bude u nesrazmjeru sa okolinom.
  • Da. Zgradu treba renovirati i modernizirati ali vanjski izgled ne mijenjati.
  • Ne,treba ostati kako je bilo
  • Ne apartmanizaciji, da muzeju. Mislim da pretjerana apartmanizacija vodi masovnom turizmu.
  • Ne slažem se. Biševu ne trebaju dodatni apartmani, uredski prostori, muzeji i ostalo. Sve navedeno nije u skladu s identitetom otoka.
  • ne, škola je jako bitna i treba postojati
  • Neeee
  • Muzej može, restoran nipošto. Treba razvijati javne sadržaje, privatnici mogu otvarati restorane u privatnim kućama.
  • Ne slazem. Zgrada skola treba ostati kakva jest i moze se prenamjeniti u sve ono sto i kako zele domoroci. Mas turizam koji sobom nosi plastiku i ostalo smece treba izbjeci po svaku cijenu. Super ideja za zavicajnu zbirku.
  • Da, mislim da bi to bio dodatan sadržaj koji nedostaje.
  • ne restoran, eventualno muzej
  • Ne ,dato je dobro obrazlozenje u clanku..preurediti u kulturni centar bez “restorana”..ljeti samo klupe za popiti kavu i pice…
  • Moze muzej i restoran iskljucivo sa autohtonim sastojcima i jelima.iznajmljivanje iskljucivo privatnih kuca a nikako apartmana ili gradenje hotela…
  • Da, to je potrebno zbog boljeg snalaženja i informiranosti.
  • Djecu u školu, populistički… razmnažati se…
  • Muzej i to je to.
  • ne, jer bi to dovelo više turista nego su kapaciteti i sadržaji otoka
  • Da, ali uredski prostor, muzej i svakako tek po koji apartman.
  • Svakako školu treba zaštititi i obnoviti jer je ovako ruglo nekad divne zgrade. Ako već negdje mora biti uredski prostor i muzej za špilju, gift shop, wc za posjetitelje, centar s brošurama i informacijama – bolje da je na jednom reprezentativnom mjestu. Apartman ne znam kako ako je to gradsko/otočno vlasništvo; radije ne.
  • Da. Jel drugog prikladnog prostora na otoku nema. A izgradnja bi predugo trajala. A jedan čvor organizacije otoka ne potreban.
  • Apsolutno i jedno veliko NE!!!!!!
  • Školu treba urediti pretvoriti je u muzej, koji bi trebao imati i multimedijalne prikaze o otoku i životu koji se tu odvijao. U školi održavati razna predavanja, radionice i slične manifestacije za studente kojima otok kao takav može biti zanimljiv. Bilo da su to studenti biologije, ekologije, poljoprivrede, biologije i ekologije mora ili sličnih studija. Moguće je izraditi projekt i razviti ga ne samo unutar granica RH, već po cijeloj Evropi.
  • Apsolutno NE
  • Da. Sramotno je da ovako stoji prazna i devastirana.
  • Da. Svakako bi trebalo ostaviti školu kakva je bila i uz nju napraviti INTERAKTIVNI muzej kako se živjelo na otoku dok je bio više naseljen od sadašnjih 10-ak stanovnika.
  • Ako su odrzvi pametne kuce, drvene vs. Betonizacije
  • Nisam siguran
  • Ovisi o potrebama lokalne zajednice.
  • Da. Ali treba osim Modre špilje koja se diže u nebesa ukljuciti ostale sadržaje narodne baštine.
  • Da, ali za potrebe djece. Da upoznaju historiju, prirodu, ekologiju….
  • Muzej Modre Spilje – DA, sve ostalo – NE razlog naveden u prethodnim odgovorima
  • Nikako!!!!!!!!! Bez komentara!!!
  • Restoran? Ha ha ha. I dvije mriže kao postav muzeja? Ne.
  • Da, ako ce skola zadrzati sadasnji vanjski izgled bez ikakve nadogradnje.
  • NEEE!!!!
  • I have not seen this plan. I will have to learn more.
  • Ne. Treba sacuvat mir I izvornost!
  • Podržavam, ovisno o projektu. Postoje dobri primjeri u nekim drugim mjestima na otocima. Možda da se i os8gurs prostor za okupljanje i druženje lokalnih ljudi i udruga.
  • Ne, previše turista, previše uništavanja
  • Protiv. Ako Biševo treba od nečega sačuvati, to onda nije samo betonizacija. Treba ga čuvati i od ljudi. A to onda prestaje biti turistička destinacija…Moja vizija ne nudi nikakav balans.
  • Nikako , dosta je već restorana
  • Da, u muzej.
  • Ne zato jer ne zelim da se sad radi turizma forsira razvoj otoka. samo ako bi se to skroz lagano i sve eco friendly radilo. da i privlaci mozda i te turiste koje nedolaze samo na brzinski nego idu tamo radi jednostavnost i prekrasne prirode
  • Dio skole za muzej je ok….al ostatk zasto nebi bia neka shema planinarskog doma…na taj dir.
  • Da slazem se, to je potrebno otoku!
  • Restoran je za goste susjednog objekta…on osigurava klijentelu…muzej…nepotrebno…njega treba postaviti u Komizi da “potjera” gosta da posjeti modru spilju…za muzej treba izgubiti par sati…ljudi bi ovdje radije bili na moru…a i u muzeju netko treba raditi… po meni neisplatljivo…
  • Nikako
  • NE!!!
  • Ne mogu ocjeniti, nisam vidio projekt.
  • ne jer cete i to uptopastiti cjeli otok ljudi zele mir i tisinu na ovom otoku a ne guzve
  • Ne, treba ju obnoviti u oblik kakav je nekada bio. Mozda sa info djelom, kojeg bi vodili stanovnici Biševa
  • Zavisi na koji način i ukojem obimu. Sve treba biti transparentno. Projekti moraju biti vidljivi svima…
  • neeee, nepotrebno
  • Ne.
  • Da al uz nadzor konzervatora
  • Ne, na Biševu dolazim upravo jer nema navedenih sadržaja

Muzej je odlicna ideja, restoran opcionalno. Apartmani jedino u vec izgradjenim objektima.
da, jer za sada nema potrebe za školom, ali pod uvjetom da prihodi idu u očuvanje i zaštitu nedirnutosti otokoa
Da, ukoliko će to biti povezano sa lokalnim potrebama i ukoliko će odisati sa baštinom otoka.
Ne, ne i ne! Kulturno nasleđe ne sme se pretvarati u hotel!
Kompletna svinjarija i ozakonjenje idiotizma
Ne slažem se neka ostane spomen škola sa radionicama za djecu starim klupama i učilima kojih više nigdje nema, tj. muzejski prostor sa imenima učitelja i uenika koji su je pohađali



Today: Spasimo Biševo is counting on you

Spasimo Biševo needs your help with “Peticija za upis stare biševske škole u registar zaštićenih kulturnih dobara RH.”. Join Spasimo Biševo and 1,829 supporters today.