Poštovane dame i gospodo,

Obraćamo vam se s dubokom zabrinutošću u vezi s nadolazećim "izborima" za predsjednika Ruske Federacije u ožujku 2024. godine, posebno u kontekstu događaja unutar Rusije i njezine agresivne, ekspanzionističke politike prema Ukrajini i nizu drugih zemalja. Posebnu pažnju treba obratiti na neke probleme povezane s čimbenicima koji mogu značajno utjecati na demokratsku prirodu izbornog procesa, njegovu objektivnost i, što je najvažnije, legitimnost izbornih rezultata, što će rezultirati još jednim ponovnim izborom Vladimira Putina na poziciju predsjednika Ruske Federacije.

Ključni razlozi zašto aktualnog predsjednika Rusije, V. Putina, ne bi trebalo priznati kao legitimnog nakon ponovnog izbora na izborima 2024. godine, navedeni su u Rezoluciji br. 2519 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 13. listopada 2023. godine, kao i u posebnom izvješću unutar ove rezolucije izvjestitelja Odbora za pravna pitanja i ljudska prava, g. Pietera Omtzigta (Nizozemska), br. 15827 od 22. rujna 2023. godine.

Skrećemo vašu pažnju na sljedeće činjenice koje mogu doprinijeti priznavanju predsjednika Ruske Federacije, V. Putina, kao nelegitimnog nakon njegovog ponovnog izbora 2024. godine:

· Uzurpacija vlasti i pritisak na bilo koje političke protivnike trenutačnog režima, sve do represije i fizičkog uklanjanja političkih protivnika;

· Odsustvo ili ograničenje slobode medija;

· Provođenje izbora na privremeno okupiranim teritorijima neovisne Ukrajine, koristeći metode prisile za glasanje na ilegalnim izbornim događajima;

· Ilegalne, neustavne izmjene Ustava Ruske Federacije, usvojene kako bi se održala mogućnost V. Putina da ostane na vlasti. Podsjetimo da prema dijelu 3. članka 81. Ustava Ruske Federacije (prije izmjena iz 2020. godine), ista osoba ne može obnašati dužnost predsjednika Ruske Federacije "više od dva mandata zaredom." Stoga V. Putin nije imao pravo postati predsjednikom Rusije 2012. godine i kasnije;

· Usvojenje mnogih očito nezakonitih zakona koji krše temeljna pravna načela, demokratske vrijednosti i načelo vladavine prava, što je jedan od temelja ustavnog poretka Rusije (članak 1. Ustava Ruske Federacije);

· Rat u Ukrajini i ratni zločini, u vezi s kojima je V. Putin na međunarodnoj potjernici po nalogu Međunarodnog kaznenog suda.

Posebnu pažnju zaslužuju okolnosti povezane sa stanjem ruskog izbornog sustava i neusklađenosti ruskih izbora s načelima univerzalnog, jednakog, slobodnog, tajnog i izravnog biračkog prava, formuliranim od strane Venecijanske komisije[1]:

· Kroz uspostavu izbornih cenzusa (osude, "uključenost" u aktivnosti ekstremističkih organizacija, posjedovanje dozvole za boravak u inozemstvu, uključenost u administrativnu odgovornost za određene vrste prekršaja) značajan broj ruskih građana je lišen pasivnog biračkog prava - prema procjenama ruskog Pokreta "Glas", najmanje 10-11 milijuna ljudi;

· Postupak registracije kandidata je potpuno administrativno kontroliran: izborna povjerenstva mogu stvoriti bilo koji temelj za odbijanje registracije alternativnog ili opozicijskog kandidata ili kasnije poništavanje registracije, čime se potpuno lišavaju izbori stvarne, a ne umjetne konkurentnosti, i krše se načelo političke raznolikosti, što je jedan od temelja ustavnog poretka Rusije (članak 13. Ustava Ruske Federacije);

· Stvoreni su uvjeti za kršenje načela jednakosti kandidata u korist administrativno podržanog "aktualnog" (aktivno zagovaranje pod krinkom pokrivanja tekućih aktivnosti), kandidati imaju namjerno nejednak pristup medijima;

· Redovito i masovno se bilježe slučajevi prisile državnih i općinskih službenika, te radnika u proračunskom sektoru na glasanje za proruske kandidate, uključujući slučajeve izravnog nadzora nad izražavanjem volje;

· Uvođenje i aktivno korištenje sustava daljinskog elektroničkog glasanja značajno je pogoršalo probleme prisile na glasanje, očuvanja tajnosti glasa i zaštite volje birača od falsifikacija - sustav daljinskog elektroničkog glasanja je netransparentan za bilo kakav vanjski nadzor, u potpunosti je upravljan od strane organizatora izbora i

omogućuje neograničenu manipulaciju glasovima birača;

· Uvođenje i korištenje novih formata glasanja - na primjer, na lokalnoj razini - i aktivno provođenje ranog i kućnog glasanja također znatno smanjuju mogućnosti za javni nadzor i stvaraju povoljne uvjete za falsifikacije;

· Izborna povjerenstva su formirana na takav način da na kraju postanu potpuno ovisna o trenutnoj vlasti i formiraju jedinstvenu administrativno kontroliranu vertikalu;

· Mogućnosti za javni nadzor nad izborima, uključujući i međunarodno promatranje, su znatno ograničene: stvorene su zakonodavne prepreke, aktivnosti organizacija promatrača su ograničene (uključujući, uz pomoć zakonodavstva o stranim agentima i nepoželjnim organizacijama), članovi zajednice promatrača su progonjeni;

· Formirana je stabilna dugoročna praksa masovnih falsifikacija tijekom glasanja i brojanja glasova, kako na biračkim mjestima, tako i kroz cijeli sustav izbornih povjerenstava, dok učinkoviti mehanizmi za osporavanje kršenja, uzimajući u obzir stanje sudskog i policijskog sustava, ne postoje.

Sve to čini ruski izborni sustav nesposobnim za organiziranje i provođenje slobodnih i poštenih izbora koji zadovoljavaju priznate međunarodne standarde.

Sažimajući naš apel, molimo vas da obratite pažnju na ovaj opsežni problem i poduzmete potrebne korake kako biste:

Proveli i ispunili Rezoluciju br. 2519 PACE-a od 13. listopada 2023. godine u cijelosti, posebno točku 8 u dijelu: "Skupština poziva države članice Vijeća Europe da priznaju V. Putina kao nelegitimnog nakon završetka njegovog trenutnog predsjedničkog mandata i prekinu sve kontakte s njim, osim humanitarnih kontakata i postizanja mira";

Priznajte nelegitimnost "reseta" mandata V. Putina, provedenog kroz usvajanje izmjena Ustava Ruske Federacije;

Nakon ponovnog izbora V. Putina na poziciju predsjednika Rusije za novi mandat, molimo vas da priznate njegov status kao predsjednika Ruske Federacije kao nelegitiman na nacionalnoj i međunarodnoj razini i odbijete kontakt s vlastima Ruske Federacije, osim humanitarnih kontakata i postizanja mira.

Takvi koraci postat će snažni poluge pritiska na Putinov režim kako bi se okončao rat u Ukrajini i omogućilo mu da odgovara prema međunarodnom pravu za počinjene ratne zločine.