PETICIJA ZA RASPISIVANJE REFERENDUMA O RATIFIKACIJI ISTANBULSKE KONVENCIJE

0 have signed. Let’s get to 1,000!


Poštovani,

prema "Zakonu o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave" (prema pročišćenom tekstu zakona NN 39/96, 92/01, 44/06, 58/06, 69/07, 38/09, 100/16 i 73/17 na snazi od 27. srpnja 2017.) referendum je "oblik neposrednog odlučivanja birača u obavljanju državne vlasti o pitanjima određenim Ustavom" što je slučaj kod Istanbulske konvencije.

Istanbulska konvencija je skraćeni naziv za Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Vijeće Europe prihvatilo ju je 11. svibnja 2011. u Istanbulu.

Ona ima status međunarodnog ugovora i time je pravno jača od nacionalnih zakona. Države koje ju ratificiraju trebaju svoje ostale zakone podrediti i prilagoditi zahtjevima Konvencije, odnosno svoju suverenost i državnost kroz svoje zakone moraju podvrgnuti spomenutoj konvenciji.

Države koje ratificiraju Konvenciju podložne su kontroli međunarodne skupine pod nazivom GREVIO koja nadzire provedbu Konvencije, osobito na području državnih javnih politika (školstvo, mediji, antidiskriminacijska politika…).

Na javnoj raspravi o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Istanbulske konvencije (provedenoj na Vladinoj stranici e-Savjetovanja u srpnju 2017.) od ukupno 300-njak sudionika javne rasprave njih 4/5 (80%) je izrazilo protivljenje prihvaćanju Konvencije.

 

NEDOSLJEDNOSTI KONVENCIJE

Iako u Istanbulskoj konvenciji ima kvalitetnih dijelova i rješenja za suzbijanje nasilja, ona nažalost ne može biti općeprihvaćena niti učinkovito primjenjiva jer su u nju ubačeni neznanstveni i ideološki pojmovi koji bi u zakonskoj regulativi mogli stvoriti kaos i široki prostor za manipulaciju i proizvoljna tumačenja, a u praksi dovesti do isključivosti, diskriminacije i nasilja protiv čega se Konvencija navodno zalaže.

Istanbulska konvencija po prvi puta u međunarodnom ugovoru definira (u čl.3.c) termin „roda“ koji se u tekstu spominje u 24 navrata. Ta definicija roda tvrdi da je „rod“ društveni konstrukt i varijabla koja je neovisna o spolu, o biološkoj stvarnosti. Odvojenost spola i roda (vidljiva i u čl.4 st.3) za posljedicu ima stvaranje uvjerenja da se čovjek rađa kao neutralno biće koje kasnije može odabrati hoće li biti muškarac ili žena ili neki drugi od brojnih „rodova“ (homo, gay, lesbian, queer, trans, incesty, animal, pedo..)

Prihvaćanje te definicije zahtijeva identifikaciju s određenim dogmama rodne teorije koje nemaju svoje znanstveno uporište (dapače dokazano su neznanstvene) niti ustaljeno mjesto unutar pravnog poretka RH. Primjerice, Konvencija (u čl.4 st.3) među moguće temelje diskriminacije stavlja pojmove poput „roda“, „rodnog identiteta“ i „seksualne orijentacije“, dok oni ne postoje u Ustavu RH.

Konvencija (u čl.14 st.1) zahtijeva od stranaka potpisnica da uključe pitanja „roda“ i „nestereotipnih rodnih uloga“ u redovni nastavni plan i program, i to na svim razinama obrazovanja. Njena ratifikacija tako otvara realnu opasnost da se našoj djeci u školama nameće ideologija. Djecu bi se kroz TV programe, dječje vrtiće i škole podučavalo da dječaci mogu po 'rodu' biti djevojčice, a djevojčice po 'rodu' dječaci i sl. To bi bilo iznimno zbunjujuće i pogubno za njihov psihološki razvoj.

Nametanjem ideologije djeci, Konvencija ugrožava i pravo roditelja da budu primarni odgojitelji svoje djece jer, jednom kad se Konvencija ratificira, dogma o odvojenosti spola i roda postaje obvezujuća.

Time se suzuje prostor pluralizma, i to ne samo u školstvu. Konvencija, naime, (u čl.14 st.2) predviđa širenje rodne ideologije i u „neformalnim obrazovnim okruženjima, sportskim i kulturnim okruženjima, okruženjima za slobodno vrijeme te u medijima“.

Istanbulska konvencija je prvi međunarodni ugovor u povijesti Vijeća Europe u čijem sastavljanju nisu sudjelovale države članice na koje će se jednom Konvencija odnositi, već ju je pripremala stručna skupina, a države su preko Vijeća ministara mogle samo prihvatiti ili ne prihvatiti finalni tekst.

U samom svom tekstu (čl.78) Konvencija zabranjuje rezerve na sve one članke koji bi mogli rezultirati navedenim neželjenim posljedicama za hrvatsko društvo i pravni poredak RH. Tako, nažalost, nije moguće ratificirati dobre dijelove Konvencije stavljajući rezerve na sporne dijelove.

IZ SVEGA NEVDENOG, BUDUĆI DA OVAJ UGOVOR NE SAMO RUŠI USTAVNO-PRAVNI POREDAK REPUBLIKE HRVATSKE I NAČELO SUPSIDIJARNOSTI EUROPSKE KOMISIJE TE SE RADI O MEĐUNARODNOM UGOVORU KOJI SE NE MOŽE PONIŠTITI NITI MIJENJATI VEĆ SAMO PROVODITI PRIJE RATIFIKACIJE TAKVOG ILI BILO KOJEG SLIČNOG DOKUMENTA MORA SE PROVESTI REFERENDUM NA KOJEM ĆE GRAĐANI REPUBLIKE HRVATSKE ODLUČITI ŽELE LI RATIFICIRATI ISTANBULSKU KONVENCIJU ILI JU ODBACITI, POSEBNO ZATO ŠTO NIJE PROVEDENO SAVJETOVANJE GRAĐANA I INFORMIRANJE JAVNOSTI U SVEZI SADRŽAJA KONVENCIJE KOJA JE POLITIZIRANA KAO SREDSTVO UCJENE IZMEĐU DVA VLADAJUĆA KOALICIJSKA PARTNERA, HNS-a i HDZ-a.

NEOVISNO O VAŠEM STAVU PREMA RATIFIKACIJI KONVENCIJE, SVOJIM POTPISOM OMOGUĆAVATE PROVOĐENJE REFERENDUMA NA KOJIMA ĆE SVI GRAĐANI RH MOĆI IZREĆI SVOJ STAV O RATIFIKACIJI KONVENCIJE I TIME SPRIJEČITI BRZOPLETO POTPISIVANJE POD PRITISKOM EU.

Hvala na odazivu.

Izvori:

tekst zakona - https://www.zakon.hr/z/359/Zakon-o-referendumu-i-drugim-oblicima-osobnog-sudjelovanja-u-obavljanju-dr%C5%BEavne-vlasti-i-lokalne-i-podru%C4%8Dne-(regionalne)-samouprave

više informacija o Konvenciji:

javna rasprava putem e-Savjetovanja: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=5638

prijevod Konvencije na hrvatski jezik: https://ravnopravnost.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/images/pdf/Publikacija%20Konvencija%20Vije%C4%87a%20Europe%20o%20spre%C4%8Davanju%20i%20borbi%20protiv%20nasilja%20nad%20%C5%BEenama%20i%20nasilja%20u%20obitelji.pdf

više informacija o Konvenciji: http://www.istinaoistanbulskoj.info/



Today: D is counting on you

D T needs your help with “President of Croatia: PETICIJA ZA RASPISIVANJE REFERENDUMA O RATIFIKACIJI ISTANBULSKE KONVENCIJE”. Join D and 793 supporters today.