Zahtjev

arhitekata članova komore

Za usaglašavanjem djelatnosti vještačenja sa zakonskom regulativom  

 

Svjedoci smo da se građevinski inženjeri nezakonito pojavljuju kao vještaci u sudskim procesima koji se tiču vještačenja zemljišta.

Državne institucije i lokalne samouprave favorizuju građevinske inženjere kao vještake za pitanja koja su vezana za plansku dokumentaciju jer znaju da mogu da “utiču”, i sa navodnicima i bez navodnika na njih, jer oni nemaju osnovna znanja i zvanja koja bi im dala integritet da profesionalno, objektivno i nepristrasno rade u odnosu na naručioce vještačenja.

Tako se ustalilo i gotovo je postalo pravilo da građevinski inženjeri ocjenjuju usaglašenost tehničke dokumentacije sa planskim dokumentima; daju nalaze i procjene za određivanje pravične nadoknade za eksproprijisanu zemlju i sve druge slične stručne radnje za koje po važećim zakonima nijesu ovlašćeni niti bi mogli da ih obavljaju.

Nažalost izvještaji - nalazi i mišljenja građevinskih inženjera se svode na skupljanje podataka od agencija za nekretnine i njihovog prosleđivanja instituciji koja je naručioc (ministarstva, opštine, sudovi, javno tužilaštvo…), a te informacije se poslože tako da odgovaraju naručiocu, i nerijetko se podaci traže direktno od naručioca kad su u pitanju državne institucije ili lokalna samouprava koje se i po zakonu mogu smatrati produžetkom državnih službi.

Predsjednik komore treba da donese akt (slično kao privremena mjera kod suda) koji stupa na snagu odmah i da ga proslijedi javnosti i institucijama, a Komora treba o ovom donese odgovarajući akt koji bi se primjenjivao u svoj važećoj legislativi a u kome treba da stoje decidno profesije za odnosna vještačenja.

 

OBRAZLOŽENJE

ZAKON O PLANIRANJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA ("Službeni list Crne Gore", br. 064/17 od 06.10.2017, 044/18 od 06.07.2018, 063/18 od 28.09.2018, 011/19 od 19.02.2019, 082/20 od 06.08.2020)

I. OSNOVNE ODREDBE - Predmet (Član 1)

Ovim zakonom uređuje se sistem planiranja prostora, način i uslovi izgradnje objekata, legalizacija bespravnih objekata i druga pitanja od značaja za planiranje prostora i izgradnju objekata (u daljem tekstu: planiranje i izgradnja).

Ciljevi planiranja i izgradnje su (Član 2):

1) ravnomjeran i regionalno uravnotežen prostorni razvoj usklađen sa potrebama društva, privrede i kapacitetima prostora;

2) racionalno i efikasno korišćenje i očuvanje prostornih potencijala i resursa na kopnu, moru i u podmorju i zaštita prirodnih dobara

3) razvijanje regionalnih prostornih osobenosti i očuvanje identiteta i prepoznatljivosti predjela;

4) međusobno usklađen razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru, uz zaštitu integralnih vrijednosti prostora;

5) zaštita i unapređenje kulturnih dobara i zaštićene okoline uz očuvanje integriteta i autentičnosti kulturnih vrijednosti, stvaranje uslova za održivo korišćenje kulturnih dobara i visokovrijednog izgrađenog prostora sa uvažavanjem i razvijanjem specifičnih karakteristika, integriteta i vrijednosti prirodnih i urbanih predjela i ambijenta;

6) uređenje građevinskog zemljišta i kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja, kao i bezbjedni i zdravi životni i radni uslova;

7) podsticanje investicionog ambijenta usmjerenog na razvoj i povećanje kvaliteta prostora uz istovremeni privredni razvoj;

8) primjena najbolje prakse u razvoju urbanih cjelina i unapređenje kvaliteta u oblasti urbanističkog planiranja i arhitektonskog projektovanja, kao i unapređenje kvaliteta objekata;

9) zaštita od zemljotresa, klizišta i drugih elementarnih nepogoda;

10) stabilnost i trajnost objekata;

11) zaštita od tehničko-tehnoloških i drugih nesreća;

12) racionalno korišćenje prirodnih bogatstava, energije i povećanje stepena energetske efikasnosti, i;

13) stvaranje uslova za pristup, kretanje i boravak lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom.

Načela (Član 3)

Planiranje i izgradnja zasnivaju se na načelima:

1) integralnog pristupa u procesu planiranja u skladu sa kojim se planiranje prostora, kao stalni proces, zasniva na sveobuhvatnom sagledavanju korišćenja i zaštite prostora, na način što se planira sprovođenje svih zahvata u prostoru, bez obzira na njihovu lokaciju, namjenu ili vrstu;

2) prostorne održivosti razvoja i kvaliteta planiranja i izgradnje u skladu sa kojim se podstiče privredni i socijalni razvoj društva, kao i održivi razvoj;

3) usklađenosti planskih dokumenata sa potvrđenim međunarodnim ugovorima, deklaracijama i konvencijama;

4) horizontalne integracije u skladu sa kojim se pri izradi, donošenju i sprovođenju razvojnih dokumenata (strategije, planovi, programi i dr.), propisa i drugih opštih akata kojima se utiče na prostorni razvoj i korišćenje prostora, koji se donose na osnovu posebnih propisa, moraju uvažavati načela planiranja, naročito u pogledu ostvarivanja prostorne održivosti u procesima kojima se utiče na uređenje naselja, korišćenje prirodnih dobara, zaštitu životne sredine, razvoj djelatnosti, infrastrukture i njihov razmještaj u prostoru;

5) vertikalne integracije u skladu sa kojim su, pri donošenju planskih dokumenata i razvojnih dokumenata (strategije, planovi, programi i sl.) koji se donose na osnovu posebnih propisa, a kojima se utiče na planiranje prostora ili prostorni razvoj, svi učesnici izrade tih dokumenata dužni da međusobno sarađuju i uvažavaju ciljeve i interese izražene u dokumentima višeg nivoa;

6) sprječavanja ili ublažavanja uticaja klimatskih promjena u skladu sa kojim se planiraju mjere za ublažavanje klimatskih promjena i prilagođavanje na klimatske promjene;

7) ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa u skladu sa kojim se procjenjuju i međusobno usklađuju javni interes i pojedinačni interesi koji se moraju poštovati u obavljanju poslova planiranja i izgradnje, pri čemu pojedinačni interesi ne smiju štetiti javnom interesu;

8) smanjenja seizmičkog rizika u skladu sa kojim se preduzimaju mjere u planiranju i izgradnji za ublažavanje posljedica zemljotresa čije se događanje predviđa;

9) javnosti u skladu sa kojim javnost ima pravo da učestvuje u postupcima izrade i donošenja planskih dokumenata, kao i da se obavještava i podstiče učešće javnosti u poslovima planiranja i izgradnje, i;

10) zabrane diskriminacije u skladu sa posebnim propisima.

U cilju ostvarivanja načela iz stava 1 ovog člana organi državne uprave, organi lokalne samouprave, organi lokalne uprave, organizacije i druga pravna lica dužni su da međusobno sarađuju u poslovima planiranja i izgradnje.

 

II. PLANIRANjE PROSTORA

1. Obuhvat -   Sadržina planiranja (Član 7)

Planiranjem prostora se smatra praćenje stanja u prostoru, izrada i donošenje planskih dokumenata i sprovođenje planskih dokumenata.

Pojam planskog dokumenta (Član 8)

Planskim dokumentom definiše se organizacija, korišćenje i namjena prostora, kao i način i uslovi realizacije planskih rješenja.

Planski dokumenti moraju biti međusobno usklađeni.

Planski dokument je javni dokument.

Donošenjem planskog dokumenta utvrđuje se javni interes za eksproprijaciju nepokretnosti, radi izgradnje planiranih objekata.

Planiranje u građevinskom području (Član 9)

Planskim dokumentom određuje se građevinsko područje radi razgraničenja izgrađenih djelova naseljenih mjesta i površina predviđenih za njihov razvoj od ostalih površina namijenjenih za razvoj poljoprivrede i šumarstva, eksploatacije mineralnih sirovina, energetike, kao i drugih djelatnosti koje se, s obzirom na svoju namjenu, mogu planirati van građevinskog područja.

Naselja se mogu planirati samo na građevinskom području.

Građevinsko područje je područje određeno planskim dokumentom na kojem su izgrađena naselja i područje planirano za uređenje, razvoj i proširenje naselja, a sastoji se od građevinskog područja naselja, izdvojenog dijela građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja van naselja.

Van građevinskog područja, planskim dokumentom može se planirati izgradnja:

1) infrastrukture i složenih inženjerskih objekata;

2) objekata od posebnog značaja za odbranu, zaštitu i spašavanje;

3) objekata namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji;

4) objekata u funkciji obrade mineralnih sirovina;

5) proizvodnih energetskih objekata;

6) kampova i sportsko-rekreativnih igrališta na otvorenom, i

7) objekata namijenjenih za stanovanje i pomoćnih objekata za vlastite potrebe na poljoprivrednim gazdinstvima i za potrebe seoskog turizma.

3. Izrada i donošenje planskih dokumenata-   Vrste planskih dokumenata (Član 15)

Planski dokumenti su:

1) prostorni plan Crne Gore;

2) plan generalne regulacije Crne Gore.

Prostorni plan Crne Gore (Član 16)

Prostorni plan Crne Gore je strateški dokument i opšta osnova organizacije i uređenja prostora Crne Gore kojim se određuju državni ciljevi i mjere prostornog razvoja, u skladu sa ukupnim ekonomskim, socijalnim, ekološkim i kulturno-istorijskim razvojem Crne Gore.

Prostornim planom Crne Gore određuju se, naročito: politika korišćenja prostora i razvoj funkcija i djelatnosti u Crnoj Gori; položaj i pravci prostornog razvoja Crne Gore u odnosu na okruženje; programske projekcije dugoročnog razvoja i prostornog uređenja; osnove dugoročne politike planiranja; koncept organizacije uređenja i korišćenja prostora sa mrežom naselja; koncept planiranja područja mora; infrastrukturni sistemi i način njihovog povezivanja sa infrastrukturnim sistemima u okruženju.

Prostorni plan Crne Gore sadrži, naročito: smjernice za izradu plana generalne regulacije Crne Gore; smjernice za zaštitu životne sredine; smjernice za zaštitu, upravljanje i planiranje predjela; smjernice za zaštitu kulturne baštine; osnove zaštite od interesa za odbranu zemlje i zaštitu i spašavanje; smjernice za sprječavanje i zaštitu od elementarnih nepogoda i tehničko-tehnoloških i drugih nesreća; smjernice za smanjenje seizmičkog rizika; smjernice za prilagođavanje plana generalne regulacije Crne Gore na klimatske promjene; smjernice za povećanje energetske efikasnosti i korišćenje obnovljivih izvora energije; smjernice za koncesiona područja i ostale smjernice za sprovođenje plana.

Plan generalne regulacije Crne Gore (Član 17)

Plan generalne regulacije Crne Gore je planski dokument kojim se detaljnije određuju ciljevi i mjere prostornog i urbanističkog razvoja Crne Gore, uz uvažavanje specifičnih potreba koje proizlaze iz regionalnih posebnosti, razrađuju ciljevi planiranja prostora i uređuje racionalno korišćenje prostora i područja mora, u skladu sa ekonomskim, socijalnim, ekološkim i kulturno - istorijskim razvojem.

Plan generalne regulacije Crne Gore donosi se za sjeverni, središnji i primorski region, kao i područje nacionalnih parkova i područje pod zaštitom Organizacije za obrazovanje, nauku i kulturu Ujedinjenih nacija (u daljem tekstu: UNESCO).

Obuhvat regiona određuje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje regionalni razvoj, izuzimajući područja nacionalnih parkova i područja pod zaštitom UNESCO.

Primorski region, pored obuhvata u skladu sa zakonom kojim se uređuje regionalni razvoj, obuhvata i teritorijalno more i isključivu ekonomsku zonu, u skladu sa zakonom kojim se uređuje more.

Planom generalne regulacije Crne Gore određuje se, naročito: namjena površina; uslovi uređivanja, izgradnje i korišćenja prostora; koridori i kapaciteti za infrastrukturu; granice građevinskih područja naselja; granice izdvojenih građevinskih područja van naselja; granice izdvojenih djelova građevinskog područja naselja; granice obuhvata za koje se razrađuju detaljna urbanistička rješenja; granice zona urbane sanacije; prostor predviđen za razradu urbanističkim projektima; granice područja pod zaštitom do II kategorije po kategorizaciji Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), međunarodno zaštićenih područja i područja ekološke mreže.

Plan generalne regulacije Crne Gore sadrži, naročito: pravila uređenja i pravila građenja po zonama; pravila parcelacije; smjernice urbane sanacije; smjernice za izradu urbanističkih projekata; smjernice za pejzažnu arhitekturu; smjernice za zaštitu kulturne baštine; smjernice za unapređenje i zaštitu prirode i životne sredine; smjernice za prevenciju i zaštitu od elementarnih nepogoda i tehničko-tehnoloških i drugih nesreća; smjernice za prilagođavanje na klimatske promjene; smjernice za smanjenje seizmičkog rizika; smjernice za povećanje energetske efikasnosti i korišćenje obnovljivih izvora energije; smjernice za koncesiona područja; ekonomsko-tržišnu projekciju, i ostale smjernice za sprovođenje plana.

Za centar jedinice lokalne samouprave, plan generalne regulacije Crne Gore obavezno sadrži detaljno urbanističko rješenje.

Radi prostornog razvoja seoskog područja i podsticanja njihovog održivog razvoja, a uvažavajući geomorfološke različitosti (brdska, planinska, primorska i dr.), kao i regionalne i tradicionalne osobenosti (zbijen, razbijen tip, povremeno i stalno naseljena), plan generalne regulacije Crne Gore obavezno sadrži osnovu uređenja seoskih područja

Sadržaj planskog dokumenta (Član 19)

Planski dokument iz člana 15 ovog zakona obavezno sadrži tekstualni i grafički dio.

Tekstualni dio planskog dokumenta obavezno sadrži smjernice za sprovođenje planskog dokumenta.

Smjernice za sprovođenje plana generalne regulacije Crne Gore sadrže pravila uređenja i pravila građenja.

Plan generalne regulacije Crne Gore sadrži urbanističko - tehničke uslove.

Grafički dio, u zavisnosti od vrste planskog dokumenta, čine kartografski prikazi i grafički prilozi na kojima se, u zakonom propisanoj razmjeri, prikazuju postojeće stanje i planirani zahvati u prostoru.

Bliži sadržaj i formu planskog dokumenta propisuje Ministarstvo

Poslovi na izradi i donošenju planskog dokumenta (Član 21)

Poslove na izradi i donošenju planskog dokumenta vrši Ministarstvo.

Poslovima iz stava 1 ovog člana, smatraju se, naročito: priprema odluke o izradi planskog dokumenta i programskog zadatka; obezbjeđenje baznih studija, podloga i ostale dokumentacije potrebne za izradu planskog dokumenta; pribavljanje smjernica i uslova u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode; organizacija izrade planskog dokumenta; priprema koncepta planskog dokumenta; sprovođenje postupka prethodnog učešća javnosti; izrada planskog dokumenta; sprovođenje javne rasprave; priprema odluke o donošenju planskog dokumenta; drugi poslovi u vezi izrade i donošenja planskog dokumenta.

Koncept planskog dokumenta Ministarstvo priprema po pribavljenom mišljenju vršioca revizije planskog dokumenta.

Metodologiju izrade planskog dokumenta propisuje Ministarstvo

Rukovodilac izrade planskog dokumenta (Član 22)

Izradom planskog dokumenta rukovodi rukovodilac izrade planskog dokumenta.

Rukovodioca izrade planskog dokumenta određuje Vlada na predlog ministra nadležnog za poslove planiranja.

Za rukovodioca izrade prostornog plana Crne Gore može se odrediti diplomirani prostorni planer koji posjeduje najmanje kvalifikaciju VII 1 podnivoa okvira kvalifikacija sa najmanje 15 godina radnog iskustva na poslovima prostornog planiranja.

Za rukovodioca izrade plana generalne regulacije Crne Gore može se odrediti diplomirani inženjer arhitekture ili diplomirani prostorni planer koji posjeduje najmanje kvalifikaciju VII 1 podnivoa okvira kvalifikacija sa najmanje 15 godina radnog iskustva na poslovima prostornog odnosno urbanističkog planiranja.

Rukovodilac izrade planskog dokumenta odgovoran je za usklađenost planskog dokumenta sa ovim zakonom.

Rukovodilac izrade planskog dokumenta određuje stručni tim za izradu planskog dokumenta, uz saglasnost Ministarstva.

U stručni tim iz stava 6 ovog člana može da se odredi lice koje posjeduje najmanje kvalifikaciju VII1 podnivoa okvira kvalifikacija sa najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima prostornog odnosno urbanističkog planiranja.

Programski zadatak (Član 25)

Sastavni dio odluke o izradi je programski zadatak koji sadrži, naročito: obuhvat i granice planskog dokumenta; uslove i smjernice planskog dokumenta višeg reda i razvojnih strategija; principe, viziju i ciljeve planiranja, korišćenja, uređenja i zaštite prostora; konceptualni okvir planiranja, korišćenja, uređenja i zaštite planskog područja sa strukturom osnovnih namjena površina i korišćenja zemljišta.

Državne smjernice razvoja arhitekture (Član 56)

U cilju unapređenja kvaliteta i kulture prostornog i arhitektonskog oblikovanja i stvaranja visokovrijednog izgrađenog prostora, kao i stvaranja uslova za unapređenje kvaliteta izgrađene sredine, očuvanje identiteta i prepoznatljivosti prirodnog i kulturnog predjela i podsticanja održivog razvoja, donose se državne smjernice razvoja arhitekture.

Državne smjernice razvoja arhitekture sadrže, naročito: preporuke oblikovanja i materijalizacije objekata, u odnosu na ambijentalna svojstva područja.

Državne smjernice razvoja arhitekture izrađuje Ministarstvo u saradnji sa strukovnim udruženjima, akademskim institucijama, nevladinim organizacijama i organom uprave nadležnim za zaštitu kulturnih dobara.

Državne smjernice razvoja arhitekture donosi Vlada, za period od deset godina.

 

ZAKLJUČAK

Jasno je da ni u OSNOVNIM ODREDBAMA ovog zakona ni u ciljevima i načelima kojima su dalje definisane osnovne odredbe zakona i ni u jednoj tački dijela Zakona koji se odnosi na PLANIRANJE PROSTORA nema elemenata koje bi mogli da pripremaju, obrađuju, donose i sprovode inženjeri građevine. Mjesto građevinskog inženjera prema ovom zakonu je gotovo jednako pravu svakog građanina koji se “po sili zakona” mora uključiti u planiranje ali ne kao specijalista na polju planiranja, sprovođenja planiranja i tumčenja planskih dokumenata.

Zakonodavac je to decidno i u Zakonu (Član 56) definisao: cilj Zakona unapređenje kvaliteta i kulture prostornog i arhitektonskog oblikovanja i stvaranja visokovrijednog izgrađenog prostora, stvaranje uslova za unapređenje kvaliteta i izgrađene sredine, očuvanje identiteta i prepoznatljivosti prirodnog i kulturnog predjela i podsticanja održivog razvoja.

*****ovaj tekst je proslijeđen inženjerskoj komori arhitekata Crne Gore i dobijen je sljedeći odgovor*****

-------- Originalna poruka --------
Od: novica.mitrovic@ikcg.co.me
Datum: 30.12.21. 00:44 (GMT+01:00)
Naslov: Inicijativa - sudski vještaci

Poštovane kolege,

Obavještavam Vas da je Strukovna komora arhitekata IKCG primila Vašu
inicijativu koja se tiče neadekvatnog tumačenja od strane sudova
prilikom izbora sudskih vještaka.

Izvršni odbor strukovne komore arhitekata je na svojoj sjednici održanoj
23. decembra, razmotrio navedenu inicijativu, i zaključio da je ista
opravdana, pa ćemo u skladu sa tim i preduzeti dalje aktivnosti.

U cilju kvalitetnije realizacije, predlažem održavanje zajedničkog
sastanka, na koji bi smo pozvali i članove naših organa koji su takođe
sudski vještaci, kako bi zajedno napravili plan djelovanja oko ovog
veoma bitnog pitanja.

Predlažem da sastanak održimo nakon predstojećih praznika. Molim Vas za
potvrdu maila i potvrdu termina predloženog sastanka.

Napomena: u bazi podataka nemamo mail kolege Ivanovića, pa bih Vas
zamollio da mu isti proslijedite

S poštovanjem
mr Novica Mitrović dia
Predsjednik komore arhitekata